Iznad raskrižja cesta za Galgovo, Klinča sela i Samobor, nalazi se župna crkva sv.Martina pod Okićem, a spominje se još 1334. godine kao manja utvrda. Kasnije, na podnožju utvrde sazidan je osmerokutni toranj kao osmatračnica, a kasnije je dozidana mala kapela unutar crkve. Tu su i orgulje, iz 1866 godine. Treba ovdje dodati, da je nadbiskupskim dekretom našeg kardinala A. Stepinca ovdje nakon II svj. rata službovao kao župnik tada i drugi naš kardinal Franjo Kuharić! Rado ih se sjećamo kao velike Marijanske bistričke hodočasnike!
Od cestovnog raskrižja kod crkve, nastaviti ćemo kratko do prvih kuća po cesti za Samobor, i krenuti dalje udesno po maloj cestici uzbrdo, dalje kolnim putem kroz uređena zemljišta, na kraju kratko šumom. Nakon izlaska na cestu Galgovo-Samobor prijeći preko ceste i nastaviti nizbrdo jačim silazom do raskrižja, a dalje desno do kapelice. Iza nje kratko kroz zaselak, i dalje preko vinograda uspeti se na macadam cestu na greben svetonedeljskog brega. Trasa puta dalje nas vodi po grebenu, macadamskom cestom sa lijepim panoramskim pogledima naokolo. Unatrag vidimo predjele koje smo prošli: žumberačke, samoborskog gorja, prema sjeveru vide se i slovenske gore i planine, zagorske, a prema istoku na najbližu Medvednicu. Usputno nam prilaze putovi i ceste iz udolina, a vide se i novouređeni voćnjaci i vinogradi, ali ima i dosta zapuštenih terena. Na središnjem dijelu, nalazi se naselje Lackovići brijeg, gdje se na manjem raskrižju nalazi putokaz prema predjelu Srebrnjak, gdje je lijepa kapela Svete Marije Magdalene (nekada drvena!). Tu je moguće mjesto za odmor, a nakon odmora vratiti se treba na raskrižje i nastaviti kroz naselje do lijepe male kapelice, gdje ćemo skrenuti udesno, pa sporednom macadamskom cesticom proći ispod najvišeg svetonedeljskog brega Kozjak (300m), te doći do obiteljske kuće, iz čijeg dvorišta je prekrasna direktna panorama na jedan od najmanjih hrvatskih gradova Svetu Nedelju, i dalje prema Zagrebu! Slijedi strmiji silaz asfaltnom cestom u sam centar grada, gdje se nalazi župna crkva Presvetog Trojstva, a na drugoj strani svetonedeljsko groblje. U centru je upravni, trgovački, ugostiteljski i trgovački dio grada. Dodati se može, da je sam grad na uzvišenju, a nekada je bio u nizini, pa zbog mogućih poplava građene na spomenutom uzvišenju.
Nakon odmora, vrijedi razgledati starine, počam prvo župnu crkvu (spominje se još 1334. godine, više puta obnavljana, a sadašnji izgled je iz 1768. godine, a i više puta obnavljana do današnjih dana. Treba istaknuti, da su veliki doprinos obnavljanju i uređivanju dali svetonedeljski župnici: nekada Mihalj Bolšić Šilobod (i tvorac prve hrvatske aritmetike!) te sadašnji Dragutin Bubnjar. Crkva je iznutra svojim inventarom barokna, ispod crkve su i grobnice, a do crkve je i stara, lijepo obnovljena župna kuća, zvana crkvenjak. Na drugoj strani u centru nalazi se kapela sv.Roka, a spominje se iz 1668. godine sa lijepim glavnim baroknim oltarom iz 1751. godine, propovjedaonicom i orguljama (celjski majstor A. Scholz). Tu je u središtu i lijepa stara obnovljena gradska kuća, pa sve to zajedno čini lijep sklad!.
Nastavak trase puta iz Svete Nedelje, vodi nas karlovačkom cestom prema novijoj župi bl.Alojzija Stepinca, koja obuhvaća naselja Novaki, Bestovje i Rakitje. Kretanje je uglavnom po nogostupu moguće, sve do naselja Brezje, gdje treba prijeći na drugu stranu i nastaviti preko nadvožnjaka autoceste Nazorovom ulico pa preko nadvožnjaka autoceste nastaviti desno ulicom Siget, kod nog.igrališta lijevo u Novačku, pa opet lijevo u Vojvodiće, kratko u silazu pa desno slabim kolnim putom uz lijepu kapelu sv.Anrije doći do prekrasnog novog objekta, župne crkve naselja Bestovje,Novaki,Rakitje posvećene bl. Alojziju Stepincu. Cjeloviti je tu centar vjerskog življenja, župna crkva, poklon špilja M.B.Lurdske, sa župnom kućom, ispod crkve dvorana za društveni prostor i vjeronauk, i dr. Župna crkva već izdaleka djeluje impozantno, posebno navečer osvijetljena na uzvišenju.
Slijedi daljnji hod prema Podsusedu, ulicom Podreber, te kroz naselje na kraju treba krenuti desno po kolnom putu preko polja (ispod dalekovoda) na Rakitsku ulicu, njom do kraja na prometnu zagrebačku, pa ispod nadvožnjaka autoceste i preko mosta na rijeci Savi, doći u najzapadniju četvrt grada Zagreba, u Podsused.
Za ovu etapu, potrebno je oko 6 sati hoda.
Pripremio: Tomislav Pavlin
Tehnički obradio: Tin Pavlin
